Već 700 godina prije nego što je Švedska izdala prve europske novčanice 1661. godine, Kina je počela proučavati kako smanjiti teret ljudi koji nose bakrene novčiće. Ovi novčići otežavaju život: težak je i putovanje čini opasnim. Kasnije su trgovci odlučili međusobno deponirati te kovanice i izdavati papirnate potvrde na temelju vrijednosti kovanica.
Privatno izdavanje potaknulo je naglo porast inflacije i devalvaciju valute: vlada je slijedila njihov primjer i izdala vlastite novčanice potkrijepljene zlatnim rezervama, što ga je učinilo prvim pravnim sredstvom na svijetu.
U posljednjih nekoliko stoljeća zemlje su počele usvajati "zlatni standard", koristeći proizvode poput zlata i srebra za kovanje kovanica određene težine. I predstavlja određenu vrijednost dok se novčić ne promijeni, što dovodi do porasta reprezentativnih valuta.
Banke izdaju "zlatne obveznice", odnosno novčanice nominalne vrijednosti 50 američkih dolara mogu se zamijeniti za 50 američkih dolara u zlatu.
1944. Bretton Woodsov sustav odlučio je da će 44 zemlje koje su prisustvovale sastanku zadržati svoje valute vezane uz američki dolar jer američki dolar ima zlatne rezerve. To zapravo znači da se američki dolar može pretvoriti u zlato u bilo kojem trenutku.
To zapravo znači da se američki dolar može pretvoriti u zlato u bilo kojem trenutku.
Učinak je dobar, ali trajanje nije dugo. Rastući javni dug, valutna inflacija i negativan rast platne bilance znače da je američki dolar pod većim pritiskom. Kao odgovor na to, neke su se europske zemlje čak povukle iz sustava i zamijenile američke dolare za zlato. Tada su njihove rezerve sadržavale više dolara nego zlata.
1971. godine bivši američki predsjednik Richard Nixon zatvorio je zlatni prozor i promijenio ovu situaciju. Strane vlade drže previše dolara, a Sjedinjene Države sklone su nestašici zlata. Zajedno s još 15 savjetnika, najavili su novi ekonomski plan za izbjegavanje inflacije, smanjenje nezaposlenosti i pretvaranje američkih dolara u zakonsko sredstvo plaćanja, koje se uglavnom oslanjalo na pristanak korisnika valute, a ne na robu i standarde.
Stoga je nada hoće li sve strane prihvatiti vašu valutu koja se u potpunosti temelji na vjeri.
Isto vrijedi i za Bitcoin, ova je kriptovaluta jednom dosegla rekordnih 19.783,06 dolara. Što Bitcoin-u daje vrijednost? Čini se da tvrdnja da se postiže ponudom i potražnjom ne pokriva sve okolnosti. Nema osnovu i nitko je ne kontrolira.
Možete se osloniti na pravnu agenciju za upravljanje vrijednostima valute.
Bitcoin ima obilježja legalne valute. Međutim, iz perspektive upravljanja, nitko "ne posjeduje" Bitcoin. Čini se da djeluje na isti način kao i fiat novac, ali bitno drugačiji ekosustav natjera ekonomiste i financijske stručnjake na razmišljanje: tko mu određuje cijenu?

Ono što vidite je 5 od milijuna redaka koda u Bitcoinu. Bitcoin je izvorno bio samo nekoliko tisuća redaka koda, a razvio ga je Satoshi Nakamoto 2008. godine, a objavio početkom 2009. U poznatoj bijeloj knjizi „Bitcoin: Peer-to-Peer Electronic Cash System“ (bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System), razrađen je koncept Bitcoina.
Njegova prvotna ideja bila je stvoriti oblik gotovine koji ne treba prolaziti kroz financijske institucije jer je šifriran.
Najveća inovacija je primjena blockchain tehnologije. Svaki blok predstavlja transakciju u Bitcoin mreži - što više blokova, to će transakcija dulje trajati. Stoga je činio "lanac", odakle mu i ime.
Da bi generirali blok, rudari moraju upotrijebiti izvornu računalnu procesorsku snagu i veliku količinu električne energije kako bi provjerili postojanje X vrijednosti i Y vremenskih transakcija između A i B. Kada se to potvrdi, pojavljuje se blok i transakcija prolazi . Rudari su za nagradu dobili Bitcoin.
Međutim, ova digitalna valuta nema unutarnju vrijednost - ne može se koristiti kao roba. Ljudi koji su sumnjičavi prema Bitcoinu često kažu da ga Bitcoin treba opstati, a prvo ga treba prihvatiti i koristiti za drugu robu. Polako, s vremenom će to postati novac. Na primjer, budući da se zlato koristi u nakitu i elektroničkim proizvodima, ljudi gomilaju zlato kako bi sačuvali njegovu vrijednost.
U dalekosežnom radu austrijskog ekonomista Carla Mengera, valutu je počeo opisivati ​​kao „činjenicu da su određene robe postale općeprihvaćeni medij razmjene“. Na temelju Mengera, Ludwig von Mises, također ekonomist, klasificira robnu valutu kao valutu koja je "ujedno i komercijalna roba". Zakonsko sredstvo plaćanja je valuta koja se sastoji od "predmeta s posebnim pravnim kvalifikacijama".
"... Nominalna valuta naspram valute, uključujući stvari sa posebnim pravnim kvalifikacijama ..." -Ludwig von Mises Teorija novca i kredita
Ideja unutarnje vrijednosti duboko je ukorijenjena u ljudima, pa čak je i Aristotel jednom napisao o tome zašto novac treba nužnu vrijednost. U osnovi, bez obzira o kojoj se valuti radi, vrijednost joj mora proizaći iz vlastite korisnosti. Kako povijest dokazuje da ničemu nije potrebna vrijednost robe da bi postala valuta, Aristotelov je argument neodrživ.
U dijelovima Afrike i Sjeverne Amerike staklene perle koriste se kao valuta, iako su se pokazale kao malo korisne kao roba. Yapci na Tihom oceanu koriste vapnenac kao valutu.
Ljudi koji su skeptični prema Bitcoinu često koriste suštinske argumente vrijednosti kako bi osudili održivost Bitcoina. Nažalost, Bitcoin je čisto digitalno postojanje, pa je oslobođen okova stvarnog svijeta. Ne mora imati unutarnju vrijednost poput zlata, niti mu trebaju odobriti posebna prava da bi to postalo zakonsko sredstvo plaćanja. Iako se ovo može činiti kao objašnjenje - Bitcoin je potpuno novi entitet koji nije podložan našim ljudskim pravilima - ali još uvijek nema puno značenje.
Razmislite na ovaj način: Bitcoin i fiat valute su različiti financijski ekosustavi.
Fiat valuta pripada fizičkom svijetu, koji donosi i druga valutna ograničenja. Moć pripada onima koji kontroliraju valutu, a središnja banka uvijek može ispisati više novca za promicanje inflacije i cirkulacije. Međutim, nitko vam ne može reći koliko točno opipljivih dolara teče u svijetu.
Ponuda zlata je ograničena, ali na to će utjecati inflacija. Ako netko pronađe veliku količinu zlata izvan trenutne zalihe, vlasništvo se može u potpunosti razrijediti. Inovacije u znanosti o materijalima također mogu smanjiti potrebu za korištenjem zlata u elektronici i potrošačkim proizvodima.
Digitalna priroda Bitcoina zahtijeva novu teorijsku osnovu. Ekonomisti već dugo prepoznaju ograničenja plemenitih metala i fiat valuta. Stoga je uvođenje Bitcoina iznjedrilo novi set pravila, koji mnogi ljudi nazivaju "financijskim ekosustavom koji je nadobudan".
Problem je u tome što, kako su vam rekli maksimizatori bitcoina, ekosustavi legalne valute i kriptovaluta ne mogu istinski koegzistirati. Budući da ne postoji suštinska vrijednost kao financijski instrument, investicijski proizvod ili vrijednosni papiri, najveća je oklada učiniti Bitcoin globalnom valutom.
Danas globalna novčana masa (M1) iznosi 7,6 bilijuna američkih dolara. Ako dodate čekovne depozite, kratkoročne obveznice, oročene depozite i druge financijske instrumente, doseći će nevjerojatnih 90 bilijuna dolara. Da bi postao globalna valuta, Bitcoin mora imati barem vrijednost globalne novčane mase - ali to nije slučaj, jer je tržišna vrijednost Bitcoina samo 130 milijardi dolara u trenutku pisanja ovog članka.
Međutim, brzorastući državni i inozemni dug mogu potaknuti investitore da počnu tražiti alat za zaštitu od reinflacije koji je lakše dobiti i zamjenjiviji od zlata. To može promovirati vrednovanje Bitcoina jer ima funkciju pohrane vrijednosti. Da bi se borili protiv inflacije, mnogi su ljudi zadovoljni držanjem dolara, eura ili jena u svojim portfeljima - Argentinci i Venezuelci to rade, drže relativno stabilne dolare.
To mu može donijeti praktičnu vrijednost: Bitcoin se može koristiti kao skladište vrijednosti.
Mi to doživljavamo kao imovinu. Ako jest, tada je Bitcoin u biti antiinflacijska valuta. Kako bi se potaknuo rast mreže, svaki put kada se u bloku stvori novi blok, generirat će se 50 novih bitcoina. Nakon svakih 210.000 kvadrata, nagrada će se prepoloviti (sada se nagrađuje 12,5 po kvadratu, a 14. svibnja 2020. prepolovit će na 6,25). Zajedno s inherentnom oskudicom i ograničenjem opskrbe od 21 milijun Bitcoina, nije ni čudo da ljudi i financijske institucije mogu Bitcoin tretirati kao čvrstu valutu (poznatu i kao valuta sigurnog utočišta).
To znači da unutarnja monetarna politika pokreće kupovnu moć Bitcoina - ali što određuje njegovu cijenu?
Ako pogledate klasičnu ekonomsku školu, vidjet ćete da je cijena Bitcoina određena troškom njegove proizvodnje. To znači hardver i električnu energiju. Kako Bitcoin i dalje pati od deflacije, broj rudara postupno će se smanjivati ​​zbog visokih troškova rudarenja. Ipak, još uvijek ima nekih rudara koji su spremni prodati bitcoin s gubitkom, što može ukazivati ​​na to da netko u budućnosti štiti rast bitcoina: cijena ne ovisi u potpunosti o troškovima proizvodnje, iako je faktor.
Neoklasična ekonomska škola proširila je ovu teoriju i dodala još jedan objektivni čimbenik: ponudu i potražnju. Budući da je ponuda bitcoina ograničena, s vremenom će se smanjiti i broj iskopanih bitcoina, pa bi potražnja za više bitcoina mogla porasti. Veća potražnja jednaka je višim cijenama.
Čini se da oslanjanje samo na objektivne čimbenike nije u stanju dati cjelokupnu sliku. Ako su glavni razlog troškovi proizvodnje, tada bi vrijednost Bitcoina trebala biti blizu široke novčane mase SAD-a (M3).
Unatoč tome, rudari su i dalje na gubitku, unatoč većim troškovima rudarstva Bitcoina.
Ako je važna ravnoteža potražnje i ponude, tada bi jasan, revidirani gornji nivo opskrbe Bitcoina trebao odrediti stabilnu potražnju. Međutim, Bitcoin je i dalje sklon ekstremnoj volatilnosti i može se urušiti i vinuti se istog dana.
Stupajući u austrijsku ekonomsku školu, pristaše Bitcoina ova se škola jako sviđa. Austrijski ekonomisti vjeruju da cijenu bilo čega određuju subjektivni čimbenici, čak i troškovi proizvodnje. Ponuda i potražnja određeni su osobnim preferencijama. Stoga može objasniti vrijednost Bitcoina - percipirana vrijednost i subjektivni čimbenici mogu biti važnije komponente.
Vidljivo je da ne postoji jasno objašnjenje zašto je kriptovaluta (ili čak valuta) vrijedna. U ovom slučaju čini se da cijenu Bitcoina pokreću klasični ekonomski modeli, sentiment tržišta i unutarnja monetarna politika.
Međutim, bez obzira na to koju ekonomsku teoriju ljudi usvoje, kriptovaluta će i dalje uvoditi financijsku revoluciju. Ako se može razviti u drugi oblik globalne valute, globalni financijski ekosustav bit će srušen (je li dobar ili loš, ne znamo).
U konačnici, Bitcoin je lansirna ploča za financijske eksperimente. Od 2016. do 2017., blockchain tehnologija predvodila je prosperitet kriptovaluta i donijela cijeli novi svijet blockchain inovacija. Danas ćemo koristiti koncept klinova za imovinu i rezervnih banaka za proučavanje stabilnih kriptovaluta koje mogu održavati cijenu od jednog dolara.
Umjesto da Bitcoin tretirate kao valutu, bolje je tretirati ga kao sustav plaćanja.
Stoga se prava vrijednost Bitcoina krije u njegovoj mreži. Što je više ljudi uključeno, to bolje. U osnovi to znači da vrijednost Bitcoina ovisi o tome tko ga posjeduje. U današnje vrijeme, s popularnošću Bitcoina (ne za svakodnevnu upotrebu, već za ulaganje i trgovanje), sve više znatiželjnika počinje obraćati pažnju na ovu novu tehnologiju. To znači veću distribuciju.
Međutim, kako bi Bitcoin uistinu mogao raditi prema očekivanjima, treba se riješiti rudara i rudarskih bazena prelaskom na sustav provjere udjela (PoS). Bitcoinov sistem provjere rada čini transakcije izuzetno skupim - rudari troše milijune dolara kako bi verificirali Bitcoin transakcije na mreži električnom energijom i sirovom računalnom snagom. S PoS sustavom bitcoin će se cijeniti zbog svoje mreže. Većina dionika odreći će se dijela svojih posjeda kako bi omogućila rast mreže, povećavajući time proporcionalno svoja posjeda.
Zvuči jednostavno, ali većinu bitcoina danas kopaju kineski rudari. Ako može zamijeniti (na primjer) široku ponudu novca u SAD-u, zašto onda američka vlada usvaja globalnu valutu pod nadzorom suprotstavljenih rudara velesila?
Ako supersile nisu voljne, zašto slijede mali kongresi? Globalni monetarni cilj može se činiti kao san, ali na kraju, hoće li Bitcoin moći funkcionirati, ovisit će o tome s kim ga čujete, na primjer od toga gdje dobiva svoju vrijednost.